Šintoizam - religija savremenog Japana
Šintoizam je autohtona japanska religija. Može se smatrati vrstom animizma, ali i oblikom šamanizma. Šintoistički načini razmišljanja su duboko inkorporirani u podsvijest modernog japanskog društva. Zagrobni život nije glavna misao šintoizma. Mnogo se više pažnje usmjerava na načine uklapanja i usklađivanja sa ovim svijetom, nego na pripremama za idući. Ne postoje dogme, sveta mjesta za vjernike, ne postoje sveci kao ni definirane molitve. Šintoizam je kolekcija rituala koji posreduju u odnosima između ljudi i kami-ja. Kami je japanska riječ koja označava predmete obožavanja u šintoizmu. Vjera je bila pod velikim utjecajem drugih religija i naroda s kojima su Japanci kroz stoljeća dolazili u kontakte. To se prije svega odnosi na Kineze. Riječ šinto je tako kineskog porijekla, a mnogi kodovi šinto mitologije usmjeravaju ka odgovaranju na kineske kulturne utjecaje. Šinto je imao, te ima i danas utjecaj na prakticiranje svih drugih religija u Japanu.
Utjecaj je toliki da se o šintoizmu čak može raspravljati i kao o dijelu japanskog budizma, jer je međusobni utjecaj posebno velik. Osim toga, i druge japanske religije koje su se javile nakon drugog svjetskog rata pokazuju jasne utjecaje šintoizma.
Vrste šintoizma:
- OLTARNI ŠINTOIZAM je najstariji i najčešći od ovih oblika. Uvijek je bio dio japanske povijesti te tvori glavni tok šinto tradicije
- SEKTAŠKI ŠINTOIZAM se sastoji od 13 grupa sastavljenih u 19 st. Nemaju oltare, ali provode vjerske aktivnosti u prostorijama gdje se nalaze. Tu su uključene sekte koje štuju planine (planina Kuji npr.), vjerska izlječenja, pročišćavanja, konfucijanske sekte te sekte koje se zalažu za "oživljavanje" šintoizma kakvog su prakticirali njihovi preci prije utjecaja budizma i konfucijanizma. Konkokyo, Tenrikyo i Kurozumikyo se smatraju podvrstama ove vrste šintoizma, premda djeluju odvojeno od mofernih oblika šintoizma.
- NARODNI ŠINTOIZAM uključuje brojna ali fragmentirana narodna vjerovanja u bogove i duhove. Prakticiranje uključuje proricanje, šamanska izlječenja pa čak i zaposjedanje tijela raznim duhovima. Neki od njihovim običaja dolaze iz taoizma, budizma i konfucijanizma, dok većina dolazi iz drevnih lokalnih običaja.
- DRŽAVNI ŠINTOIZAM je rezultat Meiji obnove i pada šogunata. Meiji je pokušao pročistiti vjeru odbacivanjem mnogih budističkih i konfucijanističkih ideala, a sam car se pritom ponovo smatrao božanstvom. Nakon poraza Japana u drugom svjetskom ratu, ovaj oblik šintoizma je odbačen a car se odrekao svojih božanskih karakteristika.
Karakteristike:
Najveća karakteristika je velika ljubav prema prirodi. Kako se kamijima mogu smatrati vodopadi, mjesec ili čak i neobično kamenje, tako se mogu istima smatrati i karizmatske osobe ili malo apstraktnije stvari poput rasta ili plodnosti. S vremenom su principi obožavanja prirode pomalo gubili na važnosti te su kamiji u šintoizmu poprimali rafiniranije i više antropomorfološke oblike. Za razliku od zapadnjačkih svetih predmeta koji predstavljaju entitete koji se nalaze na "drugim svjetovima", kamiji u šintoizmu predstavljaju nešto što je ovdje, na ovom svijetu, prisutno u okolini. Oni koji umiru automatski dobivaju kami status bez obzira na njihova ovozemaljska djelovanja. Iz toga se vidi da osobe koje imaju kami status griješe, osjećaju i imaju sve karakteristike kao i "obični" ljudi.
Vjerovanje nije centralna misao vjere, već se puno veća važnost pridodaje pravilnom izvođenju rituala. Isto tako, kamijima se mogu smatrati čak i ljudi koji su druge religije, ukoliko to praktičar šintoizma želi. Upravo zbog ovih karakteristika šintoizma, u Japanu, ali i svijetu postoje brojne nesuglasice. Ponajveća nastaje prilikom godišnjeg posjeta japanskog premijera Junichira Koizumi-a šintoističkom Yasukuni oltaru nakojem odaje počast palim japanskim borcima. S obzirom da je Japan u njihova vremena bio u ratu sa susjednim zemljama, Kina ponajviše doživljava ovaj čin kao štovanje ratnih zločina. Međutim, štovanje tih ratnika u šintoizmu nije isto kao i štovanje njihovih djela tj. nedjela koje su počinili u ratu.
Četiri afirmacije:
Premda u šintoizmu ne postoje zapovjedi, smatra se da postoje ova 4 principa kojih se svaki šintoist treba pridržavati:
- TRADICIJA i OBITELJ. Obitelj se smatra glavnim mehanizmom u prezervaciji tradicije. Glavna slavlja se odnose na rođenja i vjenčanja.
- LJUBAV PREMA PRIRODI. Priroda je sveta. Biti u kontaktu sa prirodom znači biti u blizina sa kami-em. Prirodni predmeti sadržavaju svete duhove te se tako i štuju.
- FIZIČKA ČISTOĆA. Kupanje, pranje ruku i često ispiranje usta.
- "MATSURI". To je festival koji se održava više puta godišnje,a namijenjen je kami-jima.
~ Preuzeto sa [You must be registered and logged in to see this link.]
